DJEČJA PRAVA
20.11. obilježava se Međunarodni dan dječjih prava i rođendan UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Deklaraciju o pravima djeteta usvojila je 1959. Generalna skupština UN-a, a trideset godina kasnije usvojena je i Konvencija o pravima djeteta čija je potpisnica i Republika Hrvatska.
O dječjim pravima već smo razgovarali na satima Prirode i društva, ali i o odgovornostima koja proizlaze iz tih prava.
Pogledali smo kratki film o dječjim pravima https://youtu.be/AC4v4go2eQ8.
Zatim smo razgovarali kako nekim jednostavnim slikama oblikovati plakatić koji prikazuje dijete i druge motive koji mogu podsjećati na prava. Npr. kocke, igračke kao simbol prava na igru, a knjihe kao simbol prava na obrazovanje. U središtu nam bi bilo veselo i bezbrižno dijete. To je bila prilika pojasniti značenje piktograma, pokušati uočiti vizualnu poruku piktograma i ulogu stilizacije oblika. Kombinirali smo kolaž i crtu. I dalje vježbamo što urednije rezati te pomalo svladavamo pojam formata, kombiniranja ploha u zadanom formatu, odabir boja i veličina. Mnogo je to zahtjeva na samom početku likovnog izražavanja, no cilj nam je upoznati što više područja likovne umjetnosti.
TIKVICE
Ponovno smo oblikovali, ali ovaj put plastelinom. Zamjerka ovom materijalu je zadana boja i manja masa što ograničava učenike u izražavanju. No, kako smo mi na početku istraživanja što više tehnika i upoznavanja rrazličitih materijala, plastelin nam je upravo zbog odlične podatnosti odgovarao za izradu minijaturnih tikvica i to ne uobičajenih već "bradavičastih". Opisivali smo fotografije stvarnih tikvi, a na nekima u jesenskom kutku potražili sve te pojedinosti i posebnosti po kojima se razlikuju. Oblikovanje izbočina bila je usput i odlična vježba za finu motoriku te za ustrajnost u dovršavanju zadatka.
UKRASNI KELJ
Nastavljamo s istraživanjem tehnike akvarela, kompozicije i smještaja motiva u formatu kao i kombiniranja dvije tehnike - crtanja i slikanja. Motiv nam je bio ulrasni kelj čije smo rubove nastojali što vjernije prikazati zakrivljenim crtama. Još jedan izazov bio je ostati ustrajan u dovršavanju zadatka. Uspoređivali smo radove - obike motiva, kombinaciju boja i ukupni dojam.
NAŠE SKULPTURE
Danas smo naučili da likovnoj umjetnosti pripada i skulptura i da osim na ravnoj plohi bojom i crtom možemo oblikovati i u prostoru nekim drugim materijalima. Koristili smo glinamol i pokušali oblikovati jedno oblo i uglato tijelo. Inspiracija su nam bile skulpture "Bik" i "Glava".
Za početak trebalo je strpljivo pripremati grumen glinamola kako bi postao mekan, topao i podatan za oblikovanje. Mnogi su se prvi puta susreli s ovim materijalom, a dojmovi su bili različiti. Cilj nam je upoznati što više različitih sredstava za likovno izražavanje i naučiti neke osnovne radnje kako bismo kasnije mogli zaista izraziti i napraviti rukama ono što smo zamislili u glavi.
JESENSKI LIST
Ponovno smo crtali po promatranju. Ovaj put usrdotočili smo se na lisne žile, njihov smjer, oblik, položaj i veličinu. Kao podlogu iskoristili smo rad s pretprošlog sata. List je inače bio motiv cijelog dana, ali na satu likovne kulture trudili smo se dubinski ga promatrati, pronalaziti gotovo matematičke pravilnosti u rasporedu i ponavljanju. Sve više spoznajemo kako je vrlo teško rukom prikazati ono što okom vidimo... No, ovo je tek početak na kojem učimo likovnu abecedu pa je najvažnije dati sve od sebe, truditi se i ne odustati. Mnogo se uči i zadnjih pet minuta kada opisujemo i analiziramo radove drugih učenika, uspoređujemo izvedbe i uočavamo neuobičajena rješenja.
ŠARENI KUKURUZ
Iz bogatog jesenskog kutka uzeli smo klip kukuruza i dugo promatrali njegov oblik, raspored zrnja u sredini, na vrhu i pri dnu. Opisivali smo komušinu, njezin izgled i teksturu. Kako crtama nacrtati klip kukuruza samo nižući crte i njima gradeći oblik od sredine prema van? To je puno zahtjevniji zadatak no što se čini na prvi pogled. Saznali smo i kakvi sve prečaci postoje, no naglasak je bio na ustrajnosti i strpljivosti.
Naravno da smo prije dobro promatrali i opisivali crte na Kleeovim i Šercerovim radovima.
Nakon crteža prema promatranju nastavili smo suprotno - dodati boju zrnima po zamišljanju i izmišljanju.
JESENSKA HALJINA ZELENOG LISTA
Na prošlom satu smo prvi put slikali vodenim bojama i polako upoznajemo tehniku. Nastavili smo i na današnjem satu. Za to nam je poslužila jedna likovna priča.
Jednom davno postojao je jedan veliki, lijepi list.
Jedva je čekao jesen jer je čuo od borova, jela i smreki da će ujesen njegova haljina postati šarena i da će jednoličnu zelenu boju zamijeniti najljepše boje jeseni.
List im je vjerovao i jedva je čekao da se dani skrate i da se to čudo već jednom počne događati.
Tako je bio sretan kad je vidio da je njegov susjed u zajedničkoj krošnji odjednom počeo malo žutjeti.
Malo, pomalo i drugi listovi su počeli dobivati crvene, žute, narančaste mrlje koje su se tako lijepo nadopunjavale i izmjenjivale. Samo, sad se već počeo i brinuti.
Svima se to događalo, osim njemu. Bio je vrlo tužan i nesretan. Možda se baš on od svih najviše radovao jesenskoj haljini, a samo je on ostao zelen.
Za njegovu tugu saznala je Jesen i odlučila mu pomoći.
Pozvala je Žutu, Narančastu i Crvenu boju i zamolila ih da daju sve od sebe i nježno, s puno pažnje oboje zadnji zeleni list.
Boje su to, naravno s veseljem i učinile.
Zaplesale su svoj zadnji ples te jeseni i vrteći se, vijugajući i lagano poskakujući ostavile su svoje tragove na našem tužnom i zabrinutom listu.
Kada je svanulo jutro i kada je naš list vidio svoju jesensku haljinu, pogodite kako se osjećao?
Učenici su trebali naslikati ples žute, narančaste i crvene boje.
Trebali su zamisliti da je papir list iz priče kojem će plešući kistom promijeniti boju u najljepše jesenske boje.
Pokretima ruke zrakom oponašaj pokrete boja.
ŽUTA, NARANČASTA i CRVENA plesale su, vijugale, poskakivale i vrtjele se ostavljajući za sobom predivne tragove.
Nakon rada učenici su boje iz priče tražili na Monetovoj slici "Zalazak".
KAKO NASTAJU IZVEDENE BOJE
Nakon što smo upoznali osnovne ili kako ih učenici često zovu "glavne" boje, došao je red i na izvedene. Ovo je ujedno bio prvi susret s akvarelom pa smo najprije uvježbali raspored slikarskih sredstava na našoj klupi - položaj vodenih boja, čašice, vrstu kista i papira, podlogu za slikanje. Na posebnom papiru smo malo vježbali nanošenje boje na podlogu, ispiranje kista prije uzimanja druge boje, miješanja, dodavanje različite količine vode.
Na animiranom prikazu i demonstracijom vidjeli smo koja boja nastaje miješanjem dvije osnovne boje.
Sve te boje pokušali smo pronaći i na likovnim djeloma. U tome nam možda najbrže i najlakše mogu pomoći fovistička djela specifična po jarkim i čistim bojama. Učenici su imenovali motive oslikane osnovnim i izvedenim bojama koje ne odgovaraju bojama u stvarnosti. Postoji li u stvarnosti plavo, ljubičasto ili crveno stablo? Zašto bi po tvom mišljenju slikari uopće htjeli stvarnost oko sebe slikati na drugačiji način? Na ovo pitanje se, zasad, ne očekuje odgovor, već je ono tu da bi potaklo učenike na promišljanje o ovoj temi. (OŠ LK B.1.1. Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela).
Više je slikara prije stotinjak godina odlučilo prestati slikati stvarnost kakvu vide oko sebe pa su počeli slobodno koristiti čiste boje koje su izravno istiskivali iz tube na platno. Kasnije će se mnogi drugi slikari ohrabriti i početi svoje istraživanje likovnog izražavanja. No, produbljivanje ove teme nas očekuje u svakom sljedećem razredu po malo.
Zadatak je bio istražiti nastajanje izvedenih boja tako da na papir potezima i mrljama nanesu po dvije osnovne boje oslikavajući plohe veličina i oblika koje žele.
Na mjestu dodirivanja boje će se spojiti, pomiješati i nastat će nova, izvedena boja.
Drugi dio zadatka bio je zatvorenom, zakrivljenom crtom opcrtati dio plohe na kojem je nastala izvedena boja. Te plohe trebalo je povezati različitim crtama (ravnim, zakrivljenim, izlomljenim isprekidanim, vodoravnim, kosim, okomitim..)
Na kraju ponavljamo sve što smo radili i što smo naučili. Posljednje pitanje je bilo kako jednim imenom zovemo narančastu, zelenu i ljubičastu. Točan odgovor je bio na vrhu jezika - "izmišljene", "napravljene", "stvorene" pa vrlo blizu "izvedne" i na kraju ipak izvedene!
SLIKAMO KAO PIET MONDRIAN - IGRAMO SE PRAVOKUTNICIMA I KVADRATIMA
Došao je red i na, za nas, novu tehniku - kolaž. Kako proširivati, uvježbati znanja i primjenu novih pojmova, a da ne bude pomalo dosadno ili ponavljajuće? Kako zahtjevan zadatak za učenike 1. razreda "upakirati" u priču koja će ih zainteresirati, a da opet i ta priča ima svoju svrhu? Ovdje nam je za to poslužila priča o nizozemskom slikaru poznatom po svojim slikama za koje je dvadesetak godina koristio samo tri boje - crvenu, žutu i plavu. S nekoliko crtica o njegovim početcima učenici su mogli vidjeti i slikarov put razvoja kao slikara - od slika s prepoznatljivim motivima poput vjetrenjača i pejzaža preko varijacija pozatih stabala sve do posljednje apstraktne faze. Tako se nenametljivo učenike uvodi u poimanje likovne i vizualne umjetnosti bez obveze da išta namjerno upamte. U procesu koji je pred nama upoznavat će i druge slavne umjetnike, uočavati sličnosti i specifičnosti te polako oblikovati i zauzimati stav.
Prvi koraci su i najteži - uredno rezati plohe papira, uredno lijepiti na podlogu, a pritom razmišljati o svojoj, zanimljivoj kompoziciji za što smo inspiraciju potražili u Mondrianovim djelima.
TRČIMO OKO KAPICA
Nastavili smo s istraživanjem crta. Ovaj put je dugačka, zakrivljena crta predstavljala put trčanja u koloni oko kapica na način sličan kako to radimo na tjelesnom. Tako smo lakše naučili da se crte razlikuju i po svom toku, ali i karakteru što ovisi koje sredstvo koristimo. Flomaster nas baš neće iznenaditi jer uglavnom ostavlja jednoličan trag, no za današnji zadatak nam je bio sasvim dobar. Bilo je tu još novih pojmova koje smo s lakoćom razumijeli. Npr. osnovne boje - crvena, žuta i plava te ritam. Ritam smo povezali s ritmom u glazbi pa smo ga tražili i na radovima kao dosljedno ponavljanje odabranog smjenjivanja boja. Bilo je zanimljivo na tuđim radovima pronalaziti ritam boja, ali i otkrivati gdje se "raspao". Kao i uvijek, neizbježno je "tražiti" realne likove u apstrakciji tako da smo otkrili da isti prikaz svatko vidi drugačije. Izazov je bio i biti dovoljno strpljiv u dovršavanju rada i bojanju krugova/kapica. Od umjetnika danas nam je uzor bio Alexander Calder i njegovo djelo "Bez naziva".
MOJA ŠKOLSKA TORBA
Naš prvi sat Likovne kulture dočekan je s mnogo različitih očekivanja. Svatko je želio raditi nekim novim materijalom koji su vidjeli u likovnim kutijama i crtati nešto po svom izboru...., a onda je učiteljica najavila jedan novi nastavni predmet koji je također vrlo, vrlo važan.
Kako u matematici počinjemo s matematičkom abecedom, u nastavi jezika s hrvatskom abecedom, tako i u području likovnosti počinjemo od likovne abecede, odnosno onoga što čini likovni jezik. Za početak to su točke i različite crte, zatim boja, ploha, površina, prostor i volumen.
U kratkoj prezentaciji učenici su prvo iz skupine različitih umjetnika izdvojili one koji pripadaju likovnoj umjetnosti, zatim su uspoređivali parove crteža i slika istog motiva, ali prikazanih drugačijom likovnom tehnikom. Na kraju su opisivali vrlo detaljno svoje torbe pa sve to što su nabrojali trebali su po promatranju prikazati samo crtama. Važan dio sata koji gotovo nikad ne presačemo je analiza svih radova. Učenici obično sjednu pred ploču i opisuju svoj i radove drugih učenika i osvrću se je li i kako je ostvaren likovni zadatak. Na početku nam je cilj "pošteno" opisivati radove, a ne hvaliti rad najboljeg prijatelja.
Ovo je tek prvi mali korak prema prilično ambicioznom cilju i ostvarivanju kurikulom zadanih ishoda:
- OŠ LK A.1.1.
Učenik prepoznaje umjetnost kao način komunikacije i odgovara na različite poticaje likovnim izražavanjem.
- OŠ LK A.1.2.
Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.
- OŠ LK B.1.1.
Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela
- OŠ LK B.1.2.
Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj stvaranja.
- OŠ LK C.1.1.
Učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima, sadržajima i namjenama koji se u njoj odvijaju.
- OŠ LK C.1.2.
Učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.
