top of page

Uz čitanje riječi rastu 

Uključivanjem u ovaj projekt želimo i dalje razvijati vještinu čitanja.

Da to ne bi bila samo jedna od zadaća, raznim aktivnostima nastoje se knjiga i čitanje  približiti učenicima i tako izgrađivati kulturu čitanja i njihovo kritičko mišljenje. Kroz naviku čitanja i promišljanja različitih vrsta književnih djela nastoji se poticati radost čitanja, uvoditi u čitanje, razvijati vještinu čitanja, učiti kako se odnositi prema knjizi, pobuditi interes učenika za samostalno posuđivanje i čitanje knjiga i time utjecati na izgrađivanje svestrane stvaralačke osobe razvijenih sposobnosti čitanja, izražavanja, doživljavanja i vrednovanja književnih djela.

Miševi i mačke naglavačke

U razgovoru nakon čitanja pjesama iz ove zbirke, učenici su jednoglasno istaknuli šaljivost kao najveću odliku. Puno mašte, nemogućih događaja i obrata poslužilo je kao poticaj da se i sami okušaju u stvaranju sličnih pričica i pjesama. 

Radili su u paru i nije bilo jednostavno sve zamisli pretočiti u riječi. 

Čudnovate zgode šegrta Hlapića

IMG_20221129_120627300.jpg

Nakon zajedničkog čitanja romana Sonje Zubović „Probuđena zvona“ mjesec hrvatske knjige zaključili smo sa svima dragim Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića.

Više nastavnih sati Hrvatskoga jezika u studenom odvojeno je za ovo lektirno djelo.

U radu je primijenjen korelacijsko-integracijskim pristup. Učenicima je najavljen i opisan način na koji ćemo čitati i raditi na knjizi te su upoznati s hodogramom aktivnosti. Prije početka čitanja upoznali smo se s književnicom koja je jedan dio svog djetinjstva provela u našem gradu pa nam je odmah bila simpatičnija. Za to nam je poslužio intervju sa spisateljičinom kćeri Nedom iz knjige Branka Pilaša Raspršena vrela književnih djela. Tako smo primjerice, saznali tko je Ivanu Brlić-Mažuranić nadahnuo za lik Hlapića.

Učenici su na samom početku podijeljeni na skupine od kojih je svaka dobila određeni zadatak. Dogovoreno je da sve važne podatke bilježe na svoj plakat koji će cijelo vrijeme biti izvješen u učionici na panou i istovremeno dostupan i učenicima iz drugih skupina. Određene dijelove čitamo naglas na nastavi, a pojedina poglavlja učenici čitaju samostalno kod kuće. Nakon sadržajne interpretacije određenog dijela romana isti dio teksta koristimo za razvijanje neke ili svih jezičnih djelatnosti - slušanja, govorenja, čitanja i pisanja raznolikim jezičnim vježbama.

1.jpg

Odgojno-obrazovni ishodi

OŠ HJ A.3.2.; OŠ HJ A.3.3.

- sluša tekst prema unaprijed zadanim smjernicama

- čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu

- pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst

- postavlja pitanja i odgovara na pitanja o poslušanome i pročitanome tekstu

- prepričava poslušani  i pročitani tekst

- izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta

- izražava mišljenje o tekstu

OŠ HJ A.3.4.

- piše jednostavan tekst prema zadanom motivu i temi vezanoj uz književno djelo

OŠ HJ B.3.1.

- izražava zapažanja nakon slušanja/čitanja književnoga teksta, povezuje temu i sadržaj teksta s vlastitim iskustvom te prepoznaje etičke vrijednosti

OŠ HJ B.3.2.

- prepoznaje i izdvaja temu književnoga teksta

- prepoznaje redoslijed događaja

- povezuje likove s mjestom i vremenom radnje

- opisuje likove prema izgledu, ponašanju i govoru

OŠ HJ B.3.4.

- stvara različite individualne i zajedničke uratke: glumi u igrokazu i drugim slobodnim formama

Tijek rada

Prvi tjedan:

- upoznavanje autorice (B. Pilaš: S pričama iz davnih dana) i zajedničko čitanje prvog poglavlja Kod majstora Mrkonje i 1. dan putovanja

- podjela učenika u skupine za zajednički rad

1. skupina – NEPOZNATE RIJEČI I IZRAZI

2. skupina – GLAVNI I SPOREDNI LIKOVI

3. skupina – DOGAĐAJI PO DANIMA

4. skupina – KOME JE HLAPIĆ POMOGAO

5. skupina – MJESTA RADNJE

- dogovor o načinu rada (po dogovoru članovi skupina zapisuju tražene podatke na plakate na razrednom panou)

- tijekom prvog tjedna svi učenici kod kuće samostalno čitaju poglavlja Drugi dan putovanja i Treći dan putovanja te odgovaraju na pitanja o pročitanom sadržaju

- u odabranim dijelovima teksta učenici određuju opće i vlastite imenice

- provode se usmene i pisane vježbe jezičnoga izražavanja

Drugi tjedan:

- zajedničko čitanje sljedećih poglavlja: Četvrti dan putovanja, Peti dan putovanja i interpretacija

- pismo Grgi (pisana vježba)

- provode se usmene i pismene vježbe jezičnoga izražavanja

- rad u skupinama na nastavi, dogovor i izdvajanje traženih podataka, dogovor o načinu prezentacije rezultata rada

- tijekom drugog tjedna svi učenici kod kuće samostalno čitaju poglavlja Šesti dan putovanja te odgovaraju na pitanja o pročitanom sadržaju u dnevnik čitanja

Treći tjedan:

- zajedničko čitanje posljednja dva poglavlja (Sedma noć putovanja, Zaglavak) uz rješavanje zadataka

Četvrti tjedan:

- skupine prezentiraju rezultate rada

- vrednovanje (količina i važnost podataka, kvaliteta prezentiranja, način suradnje u skupini – samovrednovanje)

 

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA

Za sintetiziranje i završetak intenzivnog bavljenja ovim djelom predvidjeli smo blok-sat na kraju mjeseca.

Skupine su trebale uobličiti svoje bilješke, podijeliti dijelove izlaganja i uvježbati novi dio zadatka. Upravo taj dio koji se odnosio za dramatizaciju, najviše je motivirao učenike i uzbuđenje doveo do vrhunca. Tri učenika se našlo u ulozi novinarke koje su intervjuirale sporedne likove postavljajući im pitanja o njihovu susretu i doživljaju Hlapića. Prosjakinja Janja, košarač, Markova majka, pastirići, gospodar cirkusa, crni čovjek i majstor Mrkonja prepričali su nam svoj susret s Hlapićem. Novinari su intervjuirali i Bundaša i papigu. Jedna skupina nam je odglumila uzbudljivu scenu Hlapićeva i Gitina prisluškivanja razgovora crnog čovjeka i gospodara cirkusa, a jedna učenica nam je u ulozi Gite izvela svoje viđenje Gitine plesne točke.

Jedna skupina je zamislila da je na Interliberu i ima zadatak primamiti i zainteresirati buduće čitatelje da kupe i pročitaju baš ovaj roman. U vrednovanju uspješnosti rada i predstavljanja skupina, učenici su bili vrlo objektivni držeći se dogovorenih kriterija.

Kao zajednički zaključak bila je želja da čim prije dramatiziramo neke buduće priče koje ćemo čitati.

Ilustracija odabrane scene
bottom of page