top of page

KAKAV STE TIP RODITELJA?


Roditeljstvo je težak posao koji uključuje zadovoljavanje osnovnih djetetovih potreba poput hrane i fizičke sigurnosti, ali i emocionalnih potreba, što se postiže odgojem.

Odgoj djeteta podrazumijeva toplinu, razumijevanje, ljubav, podršku i ohrabrenje koju roditelj pruža djetetu, ali i kontrolu koju čine roditeljska očekivanja, zahtjevi i nadzor. Ta se kontrola, međutim, može protezati od potpune kontrole do zanemarivanje djeteta. Obzirom na te dvije dimenzije odgoja, postoje različiti odgojni stilovi od kojih svaki na drugačiji način utječe na razvoj djetetove ličnosti.

Najpoznatiju teoriju roditeljstva je zasnovala psihologinja Diana Baumrind, 1960. godine. Ona je analizirala načine ponašanja roditelja u odgoju djece i razradila tri kategorije roditeljstva, kasnije proširene na četiri.

Četiri tipa roditeljskog stila odgoja:

​

AUTORITARNI odgojni stil naziva se još i krutim i strogim odgojnim stilom.

On podrazumijeva odgojni stil u kojem roditelji postavljaju velika očekivanja i zahtjeve pred dijete, provodeći strogi nadzor i kontrolu. Pri tome djetetu ne pružaju dovoljno topline i podrške. 

Roditelji su usmjereni na postavljanje granica i pravila, skloni su kažnjavanju u situacijama kada se isto ne poštuje ili se prekrši. Glavni odgojni cilj ovog stila je učenje samokontrole i poslušnosti djeteta autoritetu, a odnos roditelj – dijete se temelji na odnosu nadređenosti i podređenosti. 

Takva su djeca često nesigurna i povučena, ali mogu biti i agresivna te niskog praga tolerancije na frustraciju. Često su nepovjerljiva, neuspješna u rješavanju problema i stalno brinu kako udovoljiti roditelju/autoritetu.

AUTORITATIVNI odgojni stil naziva se još i demokratski i dosljedan. To je stil koji kombinira čvrstu roditeljsku kontrolu i emocionalnu toplinu. 

Roditelji postavljaju zahtjeve i očekivanja koja su primjerena dobi djeteta. Provode nadzor i imaju čvrstu kontrolu nad djetetovim nepoželjnim obrascima ponašanja, ali uz ljubav, podršku i emocionalnu toplinu. Potiču djetetovu znatiželju, kreativnost, samouvjerenost i nezavisnost emocija. Vode računa o djetetovim osjećajima i potiču dijete. 

Takva su djeca samopouzdana, sigurna u sebe, visokog stupnja samokontrole i odgovorna.


PERMISIVAN odnosno popustljiv odgojni stil podrazumijeva emocionalnu toplinu, ali slabu kontrolu. 

Takvi roditelji su pretjerano emocionalno osjetljivi, pružaju veliku ljubav, podršku i emocionalnu toplinu, ali postavljaju male zahtjeve. Imaju slabu kontrolu, bez postavljanja granica nad djetetovim ponašanjem. Primarno zadovoljavaju sve djetetove zahtjeve i želje. 

Takva djeca su često nesigurna, nesnalažljiva, impulzivna i slabe samokontrole. Sklona su agresivnosti kada se susretnu s ograničenjima i trenutačnom neispunjavanju želja i zahtjeva.


INDIFERENTAN odnosno zanemarujući odgojni stil podrazumijeva slabu kontrolu, uz emocionalnu hladnoću roditelja. 

Roditelji postavljaju male zahtjeve, nemaju kontrolu nad djetetovim ponašanjem, djetetu ne postavljaju granice. Emocionalno su hladni, nezainteresirani za djetetove aktivnosti, zaokupljeni su sami sobom. Rijetko iskazuju roditeljsku ljubav. 

Takva djeca su često neposlušna, neprijateljska, niskog samopoštovanja i sklona delikventnim oblicima ponašanja. Bazično se osjećaju nesigurnim, promjenjivog su raspoloženja i slabe samokontrole.
Za razliku od većine dragocjenih stvari, djecu ne dobivamo s uputstvima. Iako roditelji najčešće žele najbolje svome djetetu, to nije garancija da će njihov odgojni stil biti dobar i njihovo dijete učiniti sretnim i uspješnim. 

Svojoj djeci trebamo biti sigurna baza koja im i kroz pravila u odgoju pokazuje da su vrijedna i važna. Stoga roditelji trebaju preispitivati svoj odgojni stil te biti svjesni da su savjet ili preporuka stručnjaka uvijek dobrodošli.
 

Preuzeto s Lukinog portala za djecu i obitelj

O ŠESTOGODIŠNJACIMA I SEDMOGODIŠNJACIMA

​

        Svako dijete je specifično,  razvoj  svakog djeteta je različit (npr. razlike u razvoju dječaka i djevojčica ili razlike među djecom koje potječu iz različitih socio-kulturnih sredina). Ipak, postoji mnogo zajedničkih karakterističnih osobina koje se u literaturi navode kao norme za pojedinu dob. Poznavanje normi nam omogućava da znamo koja postignuća možemo, a koja ne možemo očekivati od djeteta određene dobi pa primjereno tome možemo izabrati aktivnosti koje ćemo mu ponuditi.

Karakteristike prosječnog djeteta  prije polaska u školu, u dobi od 6 do7 godina:


TJELESNI RAZVOJ:

  • prosječna visina je oko 120 cm za dječake i  oko 117 cm za djevojčice, a težina oko 20 kg za dječake, dok je za djevojčice nešto manja

  • svi osjetilni organi su potpuno razvijeni

  • uspostavljena je kontrola fizioloških potreba

  • dobro je razvijeno mišićno tkivo

  • u tijeku je izmjena mliječnih zuba


GRUBA MOTORIKA

  • vozi bicikl, kliže, kotura, pliva

  • održava ravnotežu, hoda ravno po crti

  • preskače uže, skače s visine od oko 40 cm, stoji na jednoj nozi, jednom rukom hvata loptu, samostalno se oblači


FINA MOTORIKA

  • palcem može dotaknuti svaki prst

  • reže škaricama jednostavnije oblike

  • koristi se jedaćim priborom

  • veže vezice na cipelama

  • precrtava jednostavnije oblike, ravne i zakrivljene linije, boji unutar zadanih prostora

  • precrtava brojke i slova iako ih ne poznaje

  • povlači ravne i zakrivljene crte, povlači poteze olovkom između zadanih točaka

  • olovku drži lagano, pravilno i bez grča  te kontrolira pritisak olovke na papir


INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI

  • početak razvoja logičkih operacija

  • uočava sličnosti i razlike

  • promatra s određenim ciljem

  • povezuje dijelove u cjelinu

  • razlikuje pojmove vremena

  • zaključuje o jednostavnim uzročno posljedičnim vezama

  • razlikuje parametre različitih veličina nekog predmeta

  • zna koji dijelovi nedostaju kompletnom liku čovjeka

  • u stanju je izvršiti trostruki nalog

  • ima pojam količine, u stanju je shvatiti proces zbrajanja i oduzimanja, zbraja i oduzima u skupu broja 5

  • u stanju je grupirati predmete po boji, obliku, veličini i sl.

  • može sastaviti  jednostavniju cjelinu od dijelova

  • uočava razlike i prepoznaje sličnosti

  • prepoznaje glas kojim započinje riječ

  • tiskanim slovima zna napisati ime i prezime

  • u stanju je ponoviti niz od pet brojeva

  • mehanički broji do 10 i više

  • zna što dolazi ispred (ispred broja 5)

  • može precrtati jednostavnije likove

  • točno imenuje boje i tonove

  • pamti pojmove koji ga zanimaju

  • trajanje pažnje je oko 15 – 20 minuta

  • koncentracija na aktivnost koja ga zanima može potrajati i do 60 minuta


GOVORNE SPOSOBNOSTI

  • govor je korektan i jasan

  • pita za značenje apstraktnih riječi

  • može opisati događaj iz prošlog iskustva

  • u govoru ispravno upotrebljava buduće i prošlo vrijeme

  • artikulira sve glasove (moguće nepravilnosti u izgovoru  R, LJ, NJ)

  • u stanju je napisati i pročitati vlastito ime

  • može prepričati kratku priču nakon što je čuje

  • upotrebljava 2500-3000 riječi

  • primjećuje rimu u pjesmama

  • raspoznaje glasove od kojih se sastoji kraća riječ

  • može pamtiti pjesmice ili dijelove nekog teksta koji ga zanima


EMOCIONALNO – SOCIJALNI RAZVOJ

  • primjetan začetak samodiscipline i samokontrole

  • emocije su još uvijek burne

  • prisutni  realistični strahovi

  • prepoznaje vlastite osjećaje ljubavi i sreće, ljutnje i razočaranja

  • može surađivati s drugima  u nekoj zajedničkoj aktivnosti

  • ponaša se zaštitnički prema mlađima

  • suosjeća s drugima

  • bira omiljenog prijatelja

  • poštuje pravila igre

  • samostalan u brizi o sebi (oblači cipele, koristi pribor za jelo, može otići u susjedstvo, održava higijenu)

  • razlikuje poželjno od nepoželjnog ponašanja

  • teže uspijeva odgoditi potrebe, ali ih odgađa nakon uvjeravanja

  • uživa u osjećaju pripadnosti

  • usvojilo je osnovne norme ponašanja

bottom of page