7. Zajedno samo različiti - To sam ja...
Temu „Zajedno smo različiti“ ponovili smo i na kraju godine jer smo se do sada još bolje upoznali. Nastavljamo o temi prijateljstva, prihvaćanja različitosti i važnosti međusobnog uvažavanja. Iz gotovog likovnog rada, prijatelji iz klupe su pokušali odgonetnuti nešto novo jedan o drugome, a svatko je o sebi izrekao najmanje pet rečenica. Neki detalji su već bili poznati, a neki vrlo zanimljivi. Osim toga trebalo je vježbati strpljivost i pristojnost u slušanju drugoga kao i iskazivanje pažnje i poštovanja na taj način,
7. Prijateljstvo je...
Ovoj važnoj temi posvetili smo dovoljno vremena da svi u razredu mogu odgovoriti na svako pitanje, odnosno izreći svoje mišljenje i iskustvo, a zatim svoja razmišljanja usporediti s razmišljanjima drugih i komentirati ih.
Nakon razgovora pokušali smo dio zabilježiti na radnom listu. U krugove je trebalo: napisati prvu asocijaciju na riječ PRIJATELJSTVO, odgovoriti na pitanja što je prijateljstvo i zašto je ono važno, zatim, nacrtati portret svojeg najboljeg prijatelja iz razreda i na kraju vlastiti simbol, podsjetnik na riječ prijateljstvo.
6. Umijeće uspješnog rješavanja sukoba
Na današnjem satu razrednika željeli smo si osvijestiti neke naše osjećaje koje se pojavljuju u konfliktnim situacijama. Kao uvod poslužila nam je aktivnost "Obaranje ruke" nakon koje smo razgovarali i promišljali o upravo proživljenoj situaciji.
Ako je netko pobjednik, znači li to da drugi mora biti poražen? Može li "sukob" završiti tako da obje strane budu pobjednici i da su obje strane zadovoljne?
I pobjednici i poraženi učenici su navodili kako se osjećaju.
Bilo je mnogo iskaza pobjednika da se ne mogu "skroz" radovati jer je njihov prijatelj izgubio. :) Gubitniku je pak bilo drago čuti i osjetiti suosjećanje.
Sljedeća aktivnost je bila ispričati ili glumom prikazati jednu priču, odnosno situaciju sukoba ili neslaganja koja se stvarno dogodila u našem razredu, ali na način da se prikaže ružan, nepoželjan kraj i dobar završetak.
Priča s dva završetka
Učenici su prikazali u skupinama one situacije koje su ostavila najviše tragova u sjećanju. Nakon prikaza, razgovarali smo o svakoj situaciji i "hladne glave" analizirali ponašanje i osjećaje. Zaključak je bio da je glavni problem zašto se na miran način ne mogu riješiti sukobi - previše jakih emocija ljutnje, bijesa, straha i sl.
Također su izdvojili i situaciju "nepopuštanja", odnosno ustrajanja na"svojoj verziji priče".
Iz "dobrih" završetaka u kojima se redovito spontano pojavljuje medijator i stišava emocije, zaključili su da je bolje zajednički "napasti" problem, probati naći izlaz, umjesto da sukobljene strane napadaju jedna drugu. Iskreno su također zaključili da je to jako teško, no dogovorili smo se da ćemo pokušati uvijek biti svjesni toga i truditi se više.
5. Upoznajmo se još bolje
Nastavljamo s upoznavanje svih učenika raznim aktivnostima. Osim neformalnih razgovora i druženja tijekom odmora, neke aktivnosti nam pomažu da saznamo jedni o drugima ono što ne možemo saznati iz druženja u školi jer još možda nisu svi došli u priliku pričati o sebi. Ovim smo aktivnostima osvijestili kako ponekad pozate stvari i radnje koje radimo na drugi način mogu izazvati zbunjenost, strah, nelagodu, ali i pozitivno uzbuđenje, iščekivanje, veselje. Jednaka radnja i zadatak u svakome od nas može izazvati različite osjećaje koje trebamo poštovati i ne zaključivati o drugima samo na temelju svog iskustva. U tome nam je pomogao razgovor nakon jednostavnog zadatka - pisanja svojega imena suprotnom rukom.
Zatim smo se u krugu predstavili imenom i još jednom imenicom koja počinje isto kao i naše ime. Ova je aktivnost postala na kraju i zabavna jer su se svi trudili smisliti što smješniju riječ.
Potom smo prešli u formaciju parova. Učenici su se predstavili s dvije stvari koje oni još dobro rade i u čemu su dobri, a da to mi ne znamo. Cilj nam je bio upamtiti sadržaj malog razgovora. Na kraju smo dobacivanjem loptice određivali redoslijed učenika koji su predstavljali dobre strane svog sugovornika.
4. Zajedno pijemo čaj
Kako bi nas pijenje čaja moglo još jače povezati? Na prvi pogled pijenje čaja jedna je sasvim obična i svakodnevna aktivnost. No, kad se to čini u zajedništvu mnogo je zanimljivije. Osim što se nekima svidio okus šumskog voća ili šipka ili pak dodatak limuna, zavladala je opuštena atmosfera u kojoj se vodio uljudan i uvažavajući razgovor. Kao da nas je ta obična gesta potakla da pažljivo slušamo jedan drugoga, ne upadamo u riječ, uvažavamo različite ukuse bez kritiziranja, slušamo strpljivo tuđa iskustva... Mnogi su poželjeli da to češće činimo.
3. Kolo lijepih riječi
Privikavanje na život u zajednici kao što je razred ni za koga nije tako lako. U našem je razredu sedamnaestero djece od kojih je svatko poseban, drugačiji i jednako vrijedan sa svim svojim vrlinama i slabim stranama. Osim u svakidašnjim situacijama ovo osvještavamo i povremenim kratkim aktivnostima kao što je "kolo lijepih riječi".
Učenici zavrte kolo koje "odredi" jednog učenika iz razreda kojemu tada treba taj učenik uputiti lijepe riječi. Treba istaknuti njegove vrline i po čemu je taj učenik poseban.
Nakon provedene aktivnosti u razgovoru smo zaključili da je većina navodila one osobine koje su mogli zamijetiti u izravnom kontaktu, npr. rado dijeli slatkiše, nasmijava i sl.
Zaključili smo da svatko od nas sigurno ima i drugih vrlina, a na koje možda do sada nismo obraćali pažnju. Da bismo ih zamijetili, trebamo se posvetiti svakom pojedinom prijatelju/prijateljici u razredu i dobro slušati i promisliti o njegovim/njezinim potrebama. Naš dugoročni zadatak je stvarno ČUTI sugovornika.
2. Dječja prava
20. 11. obilježava se Međunarodni dan djeteta. Toga dana 1959. godine Generalna skupština UN-a usvojila je Deklaraciju o pravima djeteta, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.
Bez obzira što se djeca rađaju s temeljnim pravima i slobodama koja pripadaju svim ljudskim bićima, a s obzirom na tjelesnu i psihičku nezrelost, uvidjela se potreba isticanja prava djeteta na zaštitu. Upravo na ovom polazištu temelji se Konvencija o pravima djeteta. Obilježavanjem ovoga dana želi se istaknuti važnost dobrobiti sve djece.
U našoj domovini Konvencija je na snazi od listopada 1991. godine. Otada se na razne načine želi ukazati na ovu problematiku organizacijom raznovrsnih aktivnosti u školi te široj i užoj zajednici. Potreba osvješćivanja važnosti znanja, vještina i stavova iskazana je i u kurikulima kroz očekivanja međupredmetnih tema kao tema općeljudskih vrijednosti i kompetencija za život u 21. stoljeću.
O dječjim pravima djeca počinju učiti još u predškolskom razdoblju te nastavljaju polaskom u školu najprije kroz sadržaje Prirode i društva, a zatim integrirano i kroz druge nastavne predmete. Uz prava govori se i o obvezama prilagođenima djetetovoj dobi. Učitelj osmišljava i odabire aktivnosti kojima želi osvijestiti određeno pravo, odnosno njegovu ugroženost.
20. 11. bio je prilika da se intenzivnije pozabavimo ovom temom.
Povezani su sadržaji dva nastavna sata Hrvatskoga jezika i dva sata izvannastavnih aktivnosti Mali kreativci.
1. Dan smo započeli prisjećanjem na prve sate Prirode i društva i ponavljanjem o našim pravima i dužnostima. Osvrtom na proteklo vrijeme valorizirali smo njihovu ostvarenost kao i izvršavanje dogovorenih dužnosti u našoj razrednoj zajednici.
Nakon čitanja pjesme Obitelj i dječja prava (Čitam i pišem 1) razgovarali smo o njoj služeći se ponuđenim udžbeničkim instrumentarijem.
2. Pojednostavljenim predstavljanjem Konvencije pogledali smo neke dijelove videa o pravima djeteta predstavljenih ilustracijama. Iz sve četiri grupe prava (prava preživljavanja, razvojna prava, zaštitna prava i prava sudjelovanja) izdvajali smo ona koja su nam bliska. Tako smo razgovarali o pravu na život uz roditelje, pravu na primjerene uvjete za život, pravo na odmor, igru i slobodno vrijeme, pravo na učenje, liječničku zaštitu kao i na pravo izražavanja vlastitoga mišljenja.
(kartice preuzete s https://www.living-democracy.hr/textbooks/volume-5/part-3/documents-and-teaching-material-4/)
Pogledali smo i kratko prokomentirali video o izdvojenih šest dječjih prava koja objašnjavaju djeca na bliskim primjerima.
https://youtu.be/AC4v4go2eQ8 (Roko i Lara u svijetu prava)
3. Nakon problemskog pitanja Koje su važne ljudske potrebe?, animirani film Martin na vrhu najavljen je sa zadatkom da uoče najveći problem glavnog lika. U razgovoru smo osvješćivali Martinov osjećaj odbačenosti i napuštenosti zamišljajući sebe na njegovu mjestu. Učenici su iznosili svoje osjećaje i dodatno ih ilustrirali vlastitim iskustvima iz razreda. To je bila odlična prilika s odmakom uvidjeti pogrešne poteze i izvući pouku za budući suživot u našoj razrednoj zajednici.
4. Posljednja aktivnost bila je isticanje potrebe svakoga djeteta za ljubavlju i pripadanjem koju osim u obitelji treba ostvariti i u školi, među svojim prijateljima.
Zadatak je bio da poput Martina u završnim scenama filma pošalju lijepu poruku prijateljstva nekom neznanom prijatelju u razredu. To može biti slikovni prikaz ili u kombinaciji s riječima, a treba sadržavati neku lijepu poruku kao što je ponuda prijateljstva, podrške, poziv na druženje, igru i sl.
Od papira s porukom trebalo je sada izraditi avion pa smo učili najjednostavniju izradu „aviona“, pomagali jedni drugima i pripremali se za slanje aviona. Na papiru je uz crtež moglo stajati samo ime pošiljatelja, a tko je primatelj saznat će se kad avioni slete.
Polovica učenika se popela na stolce koje smo postavili u dnu učionice i na znak poslali svoje leteće poruke. Slijedila je zamjena uloga. Svi su otvorili uhvaćenu poruku-avion i tako saznali od koga je. Bilo je tu poziva na šetnju, zagrljaja, poziva na igru u park, na tenis, na šetnju i zagrljaj ispod duge ili pak samo pružena ruka prijateljstva. Ono što je obilježilo ovu aktivnost osim ostvarenja predviđenog cilja, svakako je veliko uzbuđenje te ugodno i radosno ozračje.
1. Razredna pravila i predsjednički izbori
Nakon što smo se malo bolje međusobno upoznali i uvidjeli kako se radi i ponaša u školi i u našoj maloj razrednoj zajednici, donijeli smo razredna pravila i istaknuli vrijednosti koje želimo u našem razredu.
Nakon toga je došlo i vrijeme za naše prve predsjedničke izbore. Ustanovili smo kakav bi trebao biti predstavnik našega razreda i predložili svoje kandidate. Ne gledajući najbliže prijatelje glasovali smo javno. Prvi krug su prošla tri kandidata s najvišim brojem glasova. Nakon drugog kruga dobili smo predsjednika i zamjenicu. Iskazali smo im povjerenje pljeskom i osmjesima, a neki su ih potapšali po ramenu u znak podrške. Nezadovoljne svojim rezultatatom utješila je najava podjele razrednih zaduženja koje će obavljati po dva učenika s time da će se parovi učenika nakon nekog vremena smjenjivati na pojedinim zaduženjima.
NAŠ PRVI PROJEKT - MEMENTO PRIJATELJSTVA
Memento prijateljstva je projekt za učenike od 1. - 4. razreda kojim se želi razviti niz kompetencija i ostvariti očekivanja međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje te Osobni i socijalni razvoj.
U najmalnje pet radionica na satima razrednika razvijat će se poželjne socijalne vještine, prihvatljivo ponašanje, samostalnost, samopouzdanje, međusobno uvažavanje kroz pridržavanje zajedničkih dogovorenih pravila. Kod učenika će se poticati međusobno bolje upoznavanje, poštivanje, uvažavanje i prihvaćanje osobina drugoga te kontinuiran rad na kvalitetnoj komunikaciji.